Kupio sam građevnu parcelu, a provjerom u katastar prodavatelj je uknjižen čitavom parcelom. 1972. sam dobio građevinsku dozvolu te sagradio kuću i garažu 2000. sam tražio da sagradim pomoćno skladište što mi je odobreno i što je sagrađeno. Uvidom u zemljišne knjige parcela je uknjižena na općinu Korčula, a nju je presjecao put od druge parcele koji se ne koristi više od 100 godina. S obzirom da česticu neometano koristim više od 45 godina, zanima me mogu li se zakonski uknjižiti na spornu parcelu i kozji put?
Vlasništvo nekretnine stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu i to upisom stjecatelja vlasništva, na temelju valjanog očitovanja volje dotadašnjeg vlasnika. Vlasništvo se može steći na temelju pravobračun pripadajuće naknade plaće. Po zaprimanju zahtjeva HZZO će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i poslodavcu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Poslodavac je obvezan osiguraniku isplatiti naknadu plaće sukladno obračunu koji je dostavio HZZO najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće. Također vas glede vaše ozljede na radu koja još nije priznata od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje upućujemo da se obratite Inspektoratu rada radi provedbe inspekcijskog nadzora ako smatrate da je poslodavac namjerno propustio prijavu vaše ozljede na radu te ako za to posjedujete odgovarajuće dokaze. Alan VAJDA, mag. iur. nog posla, odluke suda, odnosno druge državne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Iako ste u posjedu predmetnih nekretnina više od četrdeset godina, nekretnine ne možete prenijeti na svoje ime u zemljišnim knjigama bez provedbe zakonom predviđenog postupka. S obzirom da je u zemljišnim knjigama nekretnina upisana kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave (općine) trebate s općinom zaključiti pravni posao temeljem kojeg će vam općina predati nekretninu u vlasništvo, naravno ako vam to pravo pripada. U protivnom trebate protiv općine kao zemljišnoknjižnog vlasnika pokrenuti na sudu propisani postupak. Nekretnina (put, kao i ograda koju ste sagradili) vjerojatno se nalazi na pomorskom dobru što je također jedan od uvjeta koje treba uzeti u obzir prilikom stjecanja vlasništva. Neprekidno samostalno posjedovanje nekretnine koje traje zakonom određeno vrijeme može biti pravni temelj za stjecanje vlasništva na nekretnini (dosjelost). Dosjelošću se nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve mogu steći i to ako je posjed zakonit, istinit i pošten, a samostalni je posjed trajao neprekidno dvadeset godina, odnosno ako je posjed barem pošten posjed treba neprekidno trajati četrdeset godina. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjan pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), npr. Ugovor o kupoprodaji, Rješenje o nasljeđivanju. Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ni prijevarom, a niti zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik, kad ga je stekao, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Ako smatrate da je u vrijeme kupoprodaje vlasnik predmetne nekretnine bio prodavatelj od kojeg ste kupili nekretninu na kojoj ste sagradili kuću i garažu (kako to opisujete u pismu da je “prodavatelj bio upisan u Katastar”), a ne općina u sudskom postupku trebate to i dokazati. U tom će slučaju pravna osnova za stjecanje vlasništva biti ugovor o kupoprodaji.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakNezgoda na radu
Sljedeći članakŠtetnik na trešnji i manji prinos
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.