Na parceli imam voćnjak lijeske i dio šume koja je stara više od 25 godina. Susjed je posadio sadnice jabuka na samoj međi. Sad hoće da ja rušim stabla od međe 1-3 m jer kaže da je taj dio obvezno ukloniti prema zakonu. Ja pak smatram da moram odstraniti samo one grane koje prelaze među, no on kaže da mu moja stabla rade sjenu za voćke.
Posebnim propisom nije predviđeno na kojoj se udaljenosti od međe mogu saditi stabla. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Za štetu koju su na nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a koja se ne bi dogodila da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu. Susjed je prilikom sadnje jabuka trebao uzeti u obzir postojanje vaše šume, niste dužni rušiti stabla osim onog dijela koji prelazi među.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakZajedničko obavljanje obrta
Sljedeći članakLisnate knjige
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.