Imam redovni posao, ali bih otvorio obrt i preko ljeta radio u sezoni. Kakav obrt bih trebao otvoriti?
Otvoriti i zatvoriti obrt možete sami, bez plaćanja odvjetnika. Vrijeme za registraciju obrta je nekoliko dana, a troškovi otvaranja obrta iznose 270,00 kuna. Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena, a nije potreban temeljni kapital, a i knjigovodstvo je jednostavno i do 300.000 kuna obrtnik može poslovati izvan sustava PDV-a, obrtniku mogu pomagati članovi kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa itd. Pojedini, ali ne svi obrti mogu se obavljati i kao sezonski obrti i to najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Osobe koje obavljaju sezonski obavljaju obrt u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika, s time da je osnovna prednost sezonskog načina obavljanja djelatnosti obrta u tome što se samo za to razdoblje plaćaju obvezna davanja u obrtu. Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar pa je prednost ovoga načina obavljanja obrta da upisom vremena u kojem se on obavlja nije potrebno svake godine iznova prijavljivati obavljanje djelatnosti obrta. Bez obzira na činjenicu da se sezonski obrt može obavljati najduže 6 mjeseci unutar jedne kalendarske godine, obrtnik je dužan uplaćivati obvezni doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori tijekom cijele kalendarske godine. Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrdio je ministar poduzetništva i obrta Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati kao sezonski obrt (Narodne novine br. 60/10).

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakKako dati otkaz?
Sljedeći članakNewsletter 20/2018
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.