Da li je dozvoljena gradnja ograde (zida) ili nadstrešnice visine 3.20 m na međi bez suglasnosti i dozvole za gradnju? Trebam li susjedu dozvoliti postavljanje skele na mojoj nekretnini jer on želi izgraditi fasadu na svojoj ogradi (zidu). Imam li pravo tražiti da mi unaprijed plati naknadu za korištenje moje nekretnine jer iz prijašnjeg iskustva nisam to mogao postići ni na sudu?

Prema dokumentaciji koju ste dostavili u prilogu svog pisma susjed je sagradio nadstrešnicu tlocrtne površine 15 m2. Takvu građevinu prema odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima može graditi bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole. Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu upotrebu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti. Susjed može uporabiti vašu nekretninu radi izrade fasade, ima pravo postaviti skelu, ako na drugi način fasadu ne može izvesti. Za takve radnje treba vaše odobrenje te s vama treba dogovoriti kad vam odgovara da postavi skelu i koliko dugo će skela biti na vašoj nekretnini. Ako mu ne date suglasnost za postavljanje skele, može tražiti od suda da vam naredi postavljanje skele. Susjed je dužan čim prestane potreba za uporabom vaše nekretnine istu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije početka gradnje, a eventualno počinjenu štetu naknaditi po propisima o odgovornosti za štetu. Imate pravo od susjeda tražiti naknadu za troškove čišćenja nekretnine od smeća, naknadu za korištenje vaše nekretnine te za štetu koja je eventualno nastala izvođenjem radova.

Danijela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKako promijeniti stare međe?
Sljedeći članakKako dobiti kuću koju smo koristili više od 20 godina?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.