Vlasnica susjedne kuće i zemljišta je odselila 1991. g. u Afriku, a prije toga je s nama sklopila ugovor po kojem brinemo o toj kući i zemljištu, za korištenje nismo bili dužni ništa plaćati. Želimo kupiti tu kuću i zemljište, ali ne možemo stupiti u kontakt sa susjedom. Postoji li kakva pravna osnova po kojoj bi taj posjed mogao pripasti nama budući da ga ne možemo otkupiti jer ne znamo gdje je vlasnica?

Pravo na stjecanje vlasništva susjedinih nekretnina ovisi o sadržaju ugovora koji ste s njom zaključili 1991. g. tako da vam bez uvida u sadržaj tog ugovora ne mogu dati precizan odgovor. Možete kod nadležnog suda pokrenuti postupak u kojem ćete tražiti da vam susjeda prizna pravo vlasništva na nekretninama koje posjedujete više od 20 godina. Sud će na zakonom propisan način zatražiti da se pronađe adresa vaše susjede odnosno da se s njom stupi u kontakt. Ako to neće biti moguće, sud će na temelju dokaza koje ćete predočiti tijekom postupka (saslušanje svjedoka koji znaju da ste u posjedu nekretnina više od 20 godina) odlučiti da li postoji osnova da vas proglasi vlasnicima tih nekretnina. Za pokretanje postupka trebate posljednju adresu vaše susjede na kojoj je bila prijavljena u Hrvatskoj, taj podatak može pribaviti odvjetnik od nadležne policijske postaje ili sud u tijeku postupka koji ćete pokrenuti.

Danijela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakGradnja zida i nadstrešnice bez suglasnosti
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 2
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.