Da li muž i žena (ako imaju istu adresu prebivališta ili ako imaju različite adrese prebivališta) mogu imati svaki svoj Upisnik poljop. gospodarstva (npr. kako bi jedno ostvarilo dohodovnu potporu, a drugo poticaj)? Da li punoljetni sin može imati svoj Upisnik ako ima istu adresu prebivališta kao roditelji koji već imaju Upisnik?
Sukladno članku 5. stavku 1. Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (NN br. 76/11) nositelj i članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a) su punoljetne osobe koje stalno i/ili povremeno rade na gospodarstvu, članovi su istog kućanstva i imaju prebivalište na istoj adresi. Dakle, supružnici moraju imati prebivalište na istoj adresi ukoliko su članovi odnosno nositelji istog gospodarstva. Ukoliko punoljetni sin živi na istoj adresi i ispunjava uvjete za upis sukladno članku 4. Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava upisat će se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

M. B.

Prethodni članakNewsletter 15/2015
Sljedeći članakPodjela imovine i djeca u izvanbračnoj zajednici
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.