Suprug je 2002. g. dobio rješenje temeljem kojeg je trebao platiti sudske troškove u parnici. U međuvremenu je umro, a od mene traže da platim te troškove. Znam da je zastara takvog potraživanja 10 godina, što će se navršiti u lipnju 2012. g. pa me interesira da li sam nakon lipnja 2012. g. dužna plaćati te troškove?
Ako je protiv vas kao nasljednice donesena odluka (rješenje, presuda) temeljem koje ste dužni platiti navedene troškove, zastara neće nastupiti u lipnju 2012. g., već ćete dugovanje trebati platiti u cijelosti. Ali, ako protiv vas kao nasljednice nije do sada donesena nikakva odluka (rješenje, presuda) iz koje proizlazi da ste dužni platiti te troškove kao nasljednica, tada niste dužni (osim dobrovoljno) platiti te troškove. Također, ako do datuma u lipnju 2012. g. kada će nastupiti zastara vjerovnik ne pokrene postupak utvrđivanja dugovanja protiv vas, možete istaknuti prigovor zastare potraživanja. Savjetujem vam da s dokumentacijom koju imate potražite savjet odvjetnika koji će vam dati precizan odgovor utemeljen na vašim dokumentima.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakPlaćanje komunalne naknade za derutni objekt
Sljedeći članakPredugo čekanje sudskog vještaka i što učiniti?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.