Vlasnica sam zemljišta uz državnu cestu koja se rekonstruira i uz koju je sagrađen nogostup bez odvodnje oborinskih voda. Postoji i stari “vodonaplavni” kanal neodržavan godinama, u koji su stanovnici priključili preljeve septičkih jama pa sadržaj izbija i stvara smrad. Rekonstrukcijom ceste vode bi trebale biti svedene u taj stari kanal koji je preplitak i neadekvatan pa će dolaziti do većih problema s odvodnjom. Od lokalne samouprave smo tražili očitovanje, ali su nam odgovorili da nisu nadležni za taj problem. Kome se možemo obratiti?
Za rješavanje ovog problema nadležno je nekoliko državnih službi pa se možete obratiti Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja – PJ u Krapini za područje Krapinsko-zagorske županije, Zabok, Kumrovečka br. 6 (049/223-533), Ministarstvu zaštite okoliša i prirode – Inspekcija – Zagreb, Ulica Republike Austrije br. 14 (01/3782-111), Državnom inspektoratu – sanitarnoj inspekciji za pitanje odvodnje iz septičkih jama – Područna jedinica Varaždin, S. Vraza br. 4 (042/301-700).

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakIzračun prijevremene mirovine
Sljedeći članakStara drvarnica, kako prijaviti izgradnju nove i upisati se kao vlasnik?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.