Ratarstvo pitanje br. 12

27

Kako mogu za vlastite potrebe proizvesti presadnice batata i kako se uzgajaju?
Komercijalno se batat najčešće uzgaja vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim izbojima dobivenim iz korjenova). ‘Presadnice” treba proizvoditi u zaštićenim prostorima u uvjetima visoke temperature (oko 30° C) i vlage zraka (preko 90 %). Uzgoj presadnica počinje izborom zdravih i neoštećenih korjenova, koji se stave u drveni ili plastični sanduk, te se do pola zatrpaju kvalitetnim supstratom ili pijeskom. Supstrat ili pijesak treba stalno održavati vlažnim, a temperaturu dići na 30 °C. Dva do tri tjedna nakon toga počinje masovno izbijanje izboja iz spavajućih pupova. Kada ‘presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu vade se (čupaju) iz korijena i pikiraju se u kontejner na ukorjenjavanje. Ukorjenjavanje traje oko 15 dana, nakon čega je “presadnica” s grudom supstrata spremna za sadnju na otvorenom. Batat se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnih mrazeva. Preporučuje se sadnja presadnica na uzdignute gredice, jer se time poboljšavaju uvjeti uzgoja i olakšava berba batata. Za jelo se može koristiti i spremati kao krumpir; kuhan, pečen, pržen, pire i sl. Kod kuhanja treba znati da je kuhanje na pari bolje nego kuhanje u vodi, a zbog čuvanja okusa i arome, kuhati ga treba 30-40 minuta. Batat se može peći na iste načine kao i krumpir i pripremati kao samostalno jelo ili kao prilog uz mesna jela. Pogodan je i za pećenje na roštilju, a može se preraditi u brašno, pire, čips, sokove, rakiju, pivo itd. Osim za ljudsku prehranu, batat je vrlo vrijedna namirnica za hranidbu domaćih životinja (koristi se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskim gospodarstvima.

Doc. dr. sc. Bruno NOVAK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 75
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 76
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.