Rado bih nabavila sjeme Kutjevački rani grah. Možete li mi pomoći i uputiti me gdje da se obratim?
Sjeme većine domaćih sorti povrća teško je nabaviti na tržištu jer organizirane komercijalne proizvodnje sjemena domaćih sorti povrća gotovo i nema. Sjeme pod nazivom domaćih sorti koje se nalazi na tržištu uglavnom je stranog porijekla i često puta upitne sortnosti. Projektom očuvanja starih domaćih sorti povrća uspjelo se prikupiti sjeme i na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima ispitati autentičnost i regeneraciju većine njih. Dio sjemena je arhiviran u Banci biljnih gena u Osijeku, a dio se kao aktivna kolekcija čuva i održava na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Količine sjemena u kolekcijama su relativno male i većinom nedostatne za zasnivanje komercijalne proizvodnje no dostatne za održavanje same sorte kada klijavost arhiviranog sjemena počinje opadati. Iz te kolekcije bit će Vam poslan manji uzorak sjemena jer se bojimo da ga ni na kutjevačkom području, gdje se nekad Kutjevački rani grah uzgajao, više nema.

Prethodni članakKoja stručna osposobljenost je potrebna za vođenje proizvodnje vina?
Sljedeći članakMravlja kiselina za ljetno suzbijanje varoe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.