Kakva je razlika između DTS-a i TDS-a i za što je koja od ovih smjesa namijenjena?
Ovisno o uvjetima proizvodnje (tlo i klima), potrebama stada, količini i obliku krme, opremljenosti gospodarstva i tržišta, educiranosti gospodara, sastavljaju se smjese djetelina i trava kojima se osigurava voluminozna krma (zelena, sijeno, silaža) za potrebe stoke na obiteljskom gospodarstvu. Smjese djetelina i trava u kojima pretežni dio površine zauzimaju djeteline nazivamo djetelinsko-travne smjese (DTS), a smjese u kojima pretežni dio površine zauzimaju trave nazivamo travno-djetelinske smjese (TDS). Sve smjese koriste se na više načina, i to za korištenje napasivanjem (gdje odgovaraju uvjeti), ili kosidbom za zelenu krmu. Viškovi proizvedene krme se suše za sijeno ili siliranjem spremanje silaže s različitim postotkom suhe tvari, ovisno o opremljenosti gospodarstva. Smjese se siju što je moguće ranije u proljeće u zimsku brazdu. Po proljetnom oranju kasni se sa sjetvom, a može i propasti zbog suše i razvoja korova. Najbolje je vrijeme za sjetvu DTS-a kasno ljeto – kolovoz, prva polovica rujna, odnosno, kad padnu kiše u drugoj polovici ljeta. Taj je rok sjetve sigurniji jer tek izniknulim biljkama uglavnom ne prijeti suša, a usjev se do zime dovoljno razvije. Djeteline i trave trebaju razviti između 9 i 12 listova, odnosno narasti oko 10 cm visoko do zime. U kasnom ljetnom roku sjetve većina korova osim onih iz porodica kupusnjača i rumeksa ne razviju se ili ujesen stradaju od mraza. Sjeme se može sijati ručno ako nema sijaćica.

Dr. G. K.

Prethodni članakKorištenje starog godišnjeg odmora pri prelasku u novu tvrtku
Sljedeći članakKorištenje pepela u vinogradu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.