Ako se usporede hranidbena svojstva batata i krumpira po kojim je osobinama batat bolji (ako je?) od krumpira. Može li se koristiti za hranidbu stoke i peradi?
Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljivog okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena, ali i mlado lišće, koje se može koristiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće je potrebno termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Nadalje, količina od samo 140 g batata kompletno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i si.). Batat je praktički bez masti i kolesterola, što je vrlo značajno za ljude koji imaju tegobe uslijed povišenih masti u krvi i žuči. Osim za ljudsku prehranu, batat je vrlo vrijedna namirnica za hranidbu domaćih životinja (koristi se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskim gospodarstvima.

Dr. Bruno NOVAK

Prethodni članakSastanak ministra poljoprivrede s predstavnicima proizvođačkih organizacija o stanju u mliječnom sektoru
Sljedeći članakKako se može miješati ocat s medom?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.