Bavimo se uzgojem koza kojih imamo 60-tak i od kojih dobijemo oko 120 litara mlijeka dnevno, od kojega proizvodimo sireve u vlastitoj registriranoj sirani. Živimo u Slavoniji gdje kozji sirevi baš i nisu na cijeni, i moje je pitanje: zašto mi proizvođači sireva ne možemo ostvariti ionako mizerni poticaj za mlijeko, jer navodno moramo imati količinu od 40.000 litara godišnje kao i za kravlje mlijeko-očito se bliži kraj našim OPG-ima. Imate li savjet kome se obratiti- bio bih vam zahvalan.
Financiranje poticaja određene poljoprivredne proizvodnje općenito je više političko, nego stručno pitanje koje je regulirano zakonom. Republika Hrvatska članica je Europske unije prema čijoj je legislativi trebala uskladiti i zakon o poticajima. Međutim, općenito u svijetu, pa i u Hrvatskoj, stočarska proizvodnja je znatno važnija od same gospodarske učinkovitosti. Stoga u pojedinim državama isplaćuju stočarima tzv. specifične poticaje. U Hrvatskoj je uzgoj koza i osobito proizvodnja kozjeg mesa poprilično specifična, pa bi se trebali preko udruga uzgajivača koza obratiti predstavnicima lokalne i državne vlasti za financiranje poticaja po litri proizvedenog mlijeka, kojeg u nekim županijama isplaćuju. Osobno smatram da je svaki uzgajivač (stočar), svako grlo i količina dobivenog proizvoda od neizmjerne važnosti za RH i da sve strukture od onih znanstvenih, stručnih i političkih do samih uzgajivača i medija moraju raditi u interesu promicanja, zaštite i očuvanja hrvatskih proizvođača i njihovih proizvoda.

prof. dr. sc. Boro MIOČ

Prethodni članakKad supruga može u mirovinu?
Sljedeći članakZašto je plod od marelice izvana zdrav, a iznutra nije?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.