Koje su osobine paške ovce i koje su njezine proizvodne mogućnosti?
Paška ovca nastala je križanjem izvorne otočke pramenke i merino ovnova. Glavni utjecaj u tome imali su merino negretti i bergamski ovnovi. U našoj ovčarskoj proizvodnji jedna je od najbrojnijih i
najsustavnije uzgajanih pasmina ovaca. Tome je svakako pridonijela jaka gospodarska djelatnost i duga tradicija uzgoja ovaca na paškim kamenim pašnjacima, ledenoj velebitskoj buri i posolici,
što se kroz proizvodnju sira i janjetine dobro plasiralo u turističkoj djelatnosti tog otoka i šire. Paška ovca je izrazito sitna, nježnog kostura i posve pravilnog trokutastog profila glave. Visina grebena odraslih jedinki, ovisno o spolu, kreće se od 56 do 63 cm. Tipična boja pasmine je bijela, iako postoje životinje s većim ili manjim crnim mrljama po tijelu, poglavito na glavi. Tamna boja vune javlja se rijetko. Glava, donji dio grudnog koša, trbuh i noge pokriveni su kratkom dlakom, a ostali dio tijela finijom vunom nego u drugih pramenki. Prosječna tjelesna masa se kreće oko 30 kg. Godišnji nastrig vune iznosi od 0,7 do 1,2 kg, debljine vlakana oko 27 mikrometara. Ovce u laktaciji od 172 dana proizvode oko 150 l mlijeka s oko 8,0 posto masti i 6 posto bjelančevina. Ovce daju po janjenju najčešće jedno janje, koje je porodne mase do 3,8 kg, dok je klaonička masa od 8 do 14 kg. Prosječna godišnja količina proizvedene vune iznosi od 1 do 1,5 kg s promjerom vlakna oko 28 mikrometara. Današnji je uzgoj paške ovce više usmjeren na veću proizvodnju mlijeka, koje se prerađuje u poznati paški sir.

Prethodni članakSuzbijanje korova u češnjaku
Sljedeći članak“Mi smo za pravicu”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.