Hranidba koza zimi složenija je nego u ostalo doba godine. Sijeno i ostala zelena krmiva, pretpostavljam, nisu dostatna. Što je s koncentratima i kako se koriste?


Uz ostala krmiva u hranidbu koza treba uvrstiti koncentrirana krmiva. Ona se prvenstveno koriste u hranidbi određenih kategorija koza (jarad, jarčevi, koze u posljednjoj fazi gravidnosti i tijekom laktacije), jer one ne mogu ostvariti određeni proizvodni učinak ako se hrane samo sijenom. Od žitarica kozama se najčešće daje kukuruz, ječam i zob. To su bogati izvori ugljikohidrata (škroba i šećera) te imaju visoku koncentraciju probavljive energije.

Za njihovu maksimalnu iskoristivost u hranidbi koza, treba ih prethodno samljeti i u određenim količinama davati u obroku s ostalim vrstama krmiva. Od dopunskih krmiva u hranidbi koza treba svakako dodati sočna voluminozna krmiva; stočni kelj, stočnu mrkvu i kupus. Navedena krmiva su relativno dobar izvor energije, a posebno su dragocjena u vrijeme zimske hranidbe jer intenziviraju probavne procese. Daju se očišćena, sjeckana i sirova u količini od 2 do 3 kg dnevno u obroku.

Prethodni članakPušteni u u rad dva nova mljekomata
Sljedeći članakAutohtoni (tradicijski) sirevi Hrvatske (2)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.