Smije li se kozama davati silaža, ako smije, od kojih kultura i u kojim količinama?


Danas se u hranidbi koza sve više koristi silaža. No, silaža treba biti najbolje kakvoće i bes prijekorne higijene, jer u protivnom može uzrokovati probavne smetnje, koje se mogu nepovoljno odraziti na cijeli zdravstveni status koza. Najviše se koristi kukuruzna silaža, iako koze radije jedu travnatu silažu (sjenažu). Kozama se dnevno može davati od 1 do 3 kg silaže. Uz silažu se sve više upotrebljavaju svježi nusproizvodi u industriji šećera i piva, prvenstveno rezanci šećerne repe i pivski trop.

Repini rezanci su ukusno, krepko krmivo bogato energijom (šećeri) i manjom količinom bjelančevina, a pivski trop ima više bjelančevina, a manje količine energije. Kozama se može dnevno davati do 2 kg repinih rezanaca, a to vrijedi i za pivski trop. No, treba znati da su na vedena krmiva pogodna brzom kvarenju, osobito za vrijeme topla vremena, pa ih treba potrošiti kroz 2-3 dana.

Prethodni članakBASF je 23. travnja 2015 u Ludwigshafenu proslavio 150. obljetnicu postojanja
Sljedeći članakPčelarski dnevnik: Svibanj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.