Mogu li kozama u hrani davati i silažu, i koja je vrsta silaže najpovoljnija odnosno koju najradije jedu? Koliko silaže dnevno mogu ponuditi?
Danas se u hranidbi koza sve više koristi silaža, pri čemu kvaliteta utječe na potrošnju. Naime, silaža treba biti najbolje kakvoće i besprijekorne higijene, jer u protivnom može uzrokovati probavne poremetnje, koje se mogu nepovoljno odraziti na cijeli zdravstveni status koza. Najviše se koristi kukuruzna silaža, iako koze radije jedu travnatu silažu (sjenažu). Kozama se dnevno može davati od 1 do 3 kg silaže. Uz silažu se sve više upotrebljavaju svježi nusproizvodi u industriji šećera i piva, prvenstveno rezanci šećerne repe i pivski trop. Repini rezanci su ukusno krepko krmivo bogato energijom (šećeri) i manjom količinom bjelančevina, za razliku od pivskog tropa, koji ima više bjelančevina, a manje količine energije. Kozama se dnevno može davati do 2 kg repinih rezanaca, a isto vrijedi i za pivski trop. No, treba znati da su navedena krmiva pogodna brzom kvarenju, osobito za vrijeme topla vremena, pa ih treba potrošiti kroz 2-3 dana. Od dopunskih krmiva u hranidbi koza treba svakako spomenuti sočna voluminozna krmiva, odnosno stočni kelj, stočnu mrkvu i kupus. Navedena krmiva su relativno dobar izvor energije, a posebno su dragocjena u vrijeme zimske hranidbe jer intenziviraju probavne procese. U obrok se daju očišćena, sjeckana i sirova u količini od 2 do 3 kg dnevno.

Prethodni članakGdje provjeriti vrijeme i mjesto održavanja ostavinske rasprave?
Sljedeći članakOdvajanje vazelinskog ulja od vina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.