Zanimaju me boksovi za janjenje i jarenje. Zašto to neki stočari spominju kao dobru praksu, zbog čega su dobri i sl.?

ODGOVOR

Janjad/jarad na svijet dolazi s malim pričuvama masti, odnosno energije te je postnatalna hipotermija najčešći i najvažniji razlog gubitaka (smrtnosti) janjadi/jaradi. Stoga je postavljanje pojedinačnih odjeljaka (boksova) za janjenje/jarenje vrlo važno za prihvaćanje i preživljavanje janjadi/jaradi. Dakle, poželjan je odvojen prostor za janjenje/jarenje ovaca/koza osobito tijekom zime. Ako se janjenje/jarenje odvija u suhom prostoru, janje/jare se brzo osuši te je otpornije na nisku temperaturu. Najbolje je ženke prije ili neposredno nakon janjenja/jarenja s njihovom mladunčadi smjestiti u posebne boksove, kako bi prihvatile janje/jare u odvojenom prostoru bez gužve i stresa.

To je osobito važno za ovce/koze prvojanjke/prvojarke (koje vlastito janje/jare teže prepoznaju i prihvaćaju), kod većih legla i pri istovremenom janjenju/jarenju većeg broja ovaca/koza. Za tu namjenu dovoljan je boks veličine 1,2-1,5 x 1 m. Boksove prethodno treba dezinficirati, prekriti svježim slojem prostirke, a ako je potrebno i dodatno zagrijati. Ukupan broj boksova uvjetovan je intenzitetom janjenja/jarenja, veličinom legla i raspoloživošću prostora. U svakom boksu treba biti osigurana mogućnost hranjenja i napajanja ovaca/koza.

Prethodni članakKoje voće posaditi u Zagorju?
Sljedeći članakU e-savjetovanju natječaj za obnovu proizvodnog potencijala
dr. sc. Valentino Držaić
Poslijedoktorand na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni i stručni interesi vezani su mu za uzgoj koza i ovaca, tehnologiju proizvodnje kozjeg i ovčjeg mesa te uporabu molekularne genetike u animalnoj proizvodnji. Rođen je 5. svibnja 1986. u Koprivnici. Osnovnu školu završio je u Hlebinama, a Srednju gospodarsku školu, smjer poljoprivredni tehničar opći u Križevcima. Godine 2005. upisuje preddiplomski studij Animalne znanosti na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Akademski naziv Sveučilišni prvostupnik stječe 2008. godine i upisuje diplomski studij Proizvodnja i prerada mesa. Diplomski studij završava 2010. godine te stječe akademski naziv magistar inženjer proizvodnje i prerade mesa. Godine 2011. zapošljava se na Zavodu za specijalno stočarstvo pri Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu kao asistent i upisuje poslijediplomski doktorski studij „Poljoprivredne znanosti“. Doktorsku disertaciju naslova „Povezanost polimorfizama MTNR1A gena i sezonske poliestričnosti ovaca“ obranio je 2016. godine te stekao akademski stupanj doktor znanosti. Od 2017. godine radi kao poslijedoktorand. Kao asistent, a kasnije i kao poslijedoktorand aktivno sudjeluje u izvođenju nastave na modulima preddiplomskih studija „Uzgoj i korištenje koza“, i „Izvorne pasmine i njihova zaštita“ te modulima diplomskog studija „Uzgoj koza i sutavi proizvodnje kozjeg mesa“ i „Molekularna genetika u animalnoj proizvodnji“. Kao suradnik, sudjeluje na znanstvenim i stručnim projektima, čiji su voditelji profesori s matičnog Zavoda za specijalno stočarstvo. Boravio je na stručnom i znanstvenom usavršavanju na Biotehniškoj fakulteti v Ljubljani, Oddelku za zootehniko u razdoblju od ožujka do lipnja, 2013. godine i od veljače do srpnja 2015. godine. Sudjelovao je na više stručnih i znanstvenih domaćih i međunarodnih skupova. Znanstveni i stručni interesi vezani su mu za: uzgoj koza i ovaca, tehnologiju proizvodnje kozjeg i ovčjeg mesa, uporabu molekularne genetike u animalnoj proizvodnji te utjecaj polimorfizama gena na kvantitativna svojstva domaćih životinja. Autor je ili koautor više od 40 znanstvenih i stručnih radova iz područja stočarstva. Član je međunarodnog udruženja DAGENE.