Vinogradarstvo pitanje br. 106

20

Na koji način dodati magnezij loznim trsovima, kad i u kojoj količini jer se pojavljuje dosta žutog lišća?
Magnezij je jako bitan makroelement u ishrani vinove loze jer ulazi u sastav molekule klorofila, čime izravno utječe na intenzitet fotosinteze, tj. u konačnici na stvaranje suhe tvari (šećera). Prepoznatljivi simptomi nedostatka magnezija, osim već spomenutog žućenja lišća koje se javlja najprije na starijem lišću, jesu i pojava nekrotičnog tkiva koje dovodi do slabijeg intenziteta fotosinteze te ukočenost peteljke. Nedostatak magnezija može se liječiti primjenom gnojiva na bazi magnezija putem tla ili kroz list (folijarno). Postoje različita gnojiva na bazi magnezijevog oksida, magnezijevog sulfata, magnezijevog nitrata i sl. Za primjenu kroz tlo postoje različita mineralna gnojiva, uglavnom kompleksna (npr. NPK (MgO) 13- 10-12 (4)) te se dodaju sukladno preporuci proizvođača (idealno bi bilo temeljem analize tla i sukladno zahtjevima vinove loze). Gnojiva se mogu unijeti u tlo kroz osnovnu gnojidbu (jesensko-zimsku) ili početkom vegetacije. Bitno ih je unijeti u tlo kako bi bila što dostupnija korijenu vinove loze. Kad koristimo preparate za folijarnu primjenu, preporuka je obaviti jedno prskanje početkom vegetacije, te jedno nakon cvatnje. Pri folijarnom tretiranju bitno je poštivati od strane proizvođača preporučenu dozu/koncentraciju, te prskati kad su vremenski uvjeti povoljni (izbjegavati prskanje pri jakom vjetru i visokim temperaturama).

doc. dr. sc. Igor PALČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 178
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 133
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.