Šaljem 4 lista raznih sorata vinove loze, pa me zanima da li se radi o bolesti ili o nedostatku nekog minerala u tlu i na koji način to mogu spriječiti?
Na poslanim listovima utvrđeni su simptomi nedostatka magnezija. Budući da je magnezij sastavni dio molekule klorofila, simptomi nedostatka očituju se u pojavi kloroze, koja se prvo na starijem lišću širi prstoliko među žilama prema peteljci dok žile ostaju zelene. Kod crvenih sorata javlja se purpurno ljubičasta boja s brončanim nijansama, a na kraju rubovi lista nekrotiziraju (odumiranje tkiva). Ti simptomi se javljaju na donjem (starijem lišću) jer je u biljci magnezij lako pokretan te se u slučaju nedostatka premješta u centre rasta tj. vrhove i mlađe lišće. Najizraženiji simptomi često se javljaju pred kraj vegetacije što je karakteristično za neke sorte (Graševina). Međutim, najveće štete nastaju ukoliko do prvih simptoma dolazi već početkom ljeta (oko cvatnje). Kod kroničnog nedostatka listovi prijevremeno otpadaju. Sorte vinove loze koje se smatraju osjetljivim na nedostatak magnezija su: Rajnski rizling, Traminac, Pinot bijeli, Graševina, Malvazija. Uz izbor sorte još veću pažnju treba obratiti pri izboru podloge. Najosjetljivija podloga je SO4, srednje osjetljiva su Kober 5BB, 3309 i 110R, a otporne su Pausen 1103 i Rupestris du Lot. U vinogradima u kojima se pojavljuju navedeni simptomi treba provoditi prihranu magnezijem preko lista magnezijevim sulfatom (MgSO4) u koncentraciji 2% više puta tijekom vegetacije od početka porasta mladica (lisne mase) u razmaku od dva tjedna. Pored magnezijevog sulfata mogu se koristiti i folijarna gnojiva kao što su: Magnesiogreen (200 – 600 g/100 l), Promog (90 – 120 ml/100 l), Magnesiosalom, Fertina G, itd., prema priloženim uputama uz gnojiva. Treba imati na umu da je za dugotrajno rješenje ovog problema potrebno utvrditi točan uzrok nedostatka magnezija, a što je moguće jedino analizom tla i biljnog materijala (kod vinove loze to je list, odnosno peteljka).

Tomislav Karažija, dipl. ing. agr. Zavod za ishranu bilja, Agronomski fakultet

Prethodni članakZaštita jagoda od mrava
Sljedeći članakPravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje u javnoj raspravi
Gospodarski list
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.
Xing

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA