Ove godine relativno rano sam brao grožđe jer imam sorte koje ranije dozrijevaju. Mošt je normalno zavrio no kasnije su se javile teškoće – mošt je prema kraju vrio nepravilno, a osobito me smeta miris po sumporovodiku. Što je tome uzrok?
Mnogi podrumari vjeruju da povećanje količine alkohola prema kraju vrenja zaustavlja rad kvasca i na taj način usporava vrenje. Takvo mišljenje dovelo je čak i do toga da se grožđe bralo pri nižim koncentracijama nakupljenog šećera ne bi li se izbjegle veće količine alkohola. Međutim, istraživanja su pokazala da su nedostaci u prehrani kvasca glavni uzrok nepravilnih vrenja. Uslijed sporog ili prekinutog vrenja uzrokovanog nedostatkom dušika može doći do raznih organoleptičkih problema, poput povišene hlapive kiselosti, pojave sumporovodika, neželjenog ostatka šećera u vinu itd. Zbog toga je dodavanje dušika u obliku amonijevog fosfata ili amonijevog sulfata postalo nezamjenjivim tretmanom kod rješavanja ovakvih problema. Također, danas je na tržištu prisutan velik broj kompleksnih hranjiva za kvasac koji osim asimilacijskog dušika (amonijak i aminokiseline), sadrže i još neke druge korisne tvari kao što su tiamin, minerali, steroli i nezasićene masne kiseline. U novije vrijeme sve se više posvećuje pažnja utjecaju aminokiselina na aromatski profil vina. Pretpostavlja se da će se u skoroj budućnosti moći ciljano dodavati određene smjese aminokiselina u mošt radi poboljšanja kvalitete arome vina.

Marin Mihaljević, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak55,3 milijardi EUR-a EU izdvaja za poljoprivredu
Sljedeći članakKako sumporiti smokve?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.