Ove godine relativno rano sam brao grožđe jer imam sorte koje ranije dozrijevaju. Mošt je normalno zavrio no kasnije su se javile teškoće – mošt je prema kraju vrio nepravilno, a osobito me smeta miris po sumporovodiku. Što je tome uzrok?


Mnogi podrumari vjeruju da povećanje količine alkohola prema kraju vrenja zaustavlja rad kvasca i na taj način usporava vrenje. Takvo mišljenje dovelo je čak i do toga da se grožđe bralo pri nižim koncentracijama nakupljenog šećera ne bi li se izbjegle veće količine alkohola. Međutim, istraživanja su pokazala da su nedostaci u prehrani kvasca glavni uzrok nepravilnih vrenja. Uslijed sporog ili prekinutog vrenja uzrokovanog nedostatkom dušika može doći do raznih organoleptičkih problema, poput povišene hlapive kiselosti, pojave sumporovodika, neželjenog ostatka šećera u vinu itd.

Zbog toga je dodavanje dušika u obliku amonijevog fosfata ili amonijevog sulfata postalo nezamjenjivim tretmanom kod rješavanja ovakvih problema. Također, danas je na tržištu prisutan velik broj kompleksnih hranjiva za kvasac koji osim asimilacijskog dušika (amonijak i aminokiseline), sadrže i još neke druge korisne tvari kao što su tiamin, minerali, steroli i nezasićene masne kiseline. U novije vrijeme sve se više posvećuje pažnja utjecaju aminokiselina na aromatski profil vina. Pretpostavlja se da će se u skoroj budućnosti moći ciljano dodavati određene smjese aminokiselina u mošt radi poboljšanja kvalitete arome vina.

Prethodni članak55,3 milijardi EUR-a EU izdvaja za poljoprivredu
Sljedeći članakKako sumporiti smokve?
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.