Je li bolja rakija dobivena od vina plemenitih loza ili iz izravno rodnih hibrida /direktora/? Naime između ovih dviju vrsta loze (grožđa) bitne su razlike glede sastava i sastojaka nekih tvari ili kemijskih spojeva, koje osobine i obilježja imaju utjecaj na svojstva rakije.
Vino “direktora” sadrži više metanola nego sortna vina, oko 10 mg/l. Za usporedbu, prirodna šljivovica sadrži najmanje 20 mg/l metanola koji je u većim količinama izraziti otrov, ali u mikrokoličinama stimulira neke metaboličke procese. Metanol je mala, izrazito agresivna molekula. U rakiji izaziva mnoge oksidoredukcijske procese, tj. stvara tvari mirisa i okusa tijekom pečenja, odnosno ležanja rakije. Grožđe sadrži 350 – 400 različitih mirisnih tvari koje daju sortna obilježja. Tijekom vrenja nastaje još oko 200 novih tvari, a gotovo trostruko više (oko 600) tvari mirisa naraste procesom destilacije odnosno duljim ležanjem rakije. Metanol, bakar, kisik i druge tvari iz rakije od “direktora” daju joj poželjne karakteristike glede okusa i mirisa. Za razliku od rakije “direktora”, na isti način dobivena rakija od sortne loze ima nekoliko nedostataka. Naime, sortnu lozu dakako više tretiramo zaštitnim sredstvima (pesticidima) čije rezidue (ostaci) trajno ostaju u grožđu pa djelomice prelaze i u rakiju. Izravno rodni hibridi dozrijevaju prije sortnoga grožđa, osobito u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Tradicija proizvodnje francuskog konjaka potvrđuje kako je nemoguće pripraviti dobar konjak od sortnoga grožđa.

M. Zoričić, dipl. ing.

Prethodni članakKad je idealno podsaditi lozu?
Sljedeći članakPoslovno informacijski sustav za poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.