Danas je u širokoj praksi uvedeno održavanje vinograda bez obrade. Kakve su prednosti odnosno loše strane (ako postoje) takvog načina uzgoja vinove loze?
Održavanje vinograda bez ikakve obrade već je u širokoj stranoj i domaćoj vinogradarskoj praksi dalo dobre rezultate. U takvim vinogradima gnojidba se obavlja površinski, a korovi se uništavaju košnjom ili herbicidima, odnosno kombinirano. U krajevima gdje se redovito javlja manjak vode u ljetnom razdoblju, osobito na lakim i siromašnim tlima, odličnim se pokazao sustav koji uključuje jesensko-zimsko zatravljivanje i proljetno-ljetno uništavanje korova odgovarajućim herbicidima. Tijekom jeseni i zime, kada u gotovo svim vinogradarskim tlima ima dovoljno vlage, spontana flora (trava) sprječava eroziju, čuva razbacana mineralna gnojiva od ispiranja, potiče mikrobiološku aktivnost, obogaćuje tlo organskIm materijom i sl. U proljeće i ljeto korov se u takvim vinogradima suzbija kroz 2 – 3 prohoda. Za prvo i drugo prskanje preporučuju se herbicidi na osnovi glifosata ili sulfosata, a za treće prskanje kontaktni herbicid na osnovi glufosinata. Tako održavani vinogradi, osobito vinogradi na jako pjeskovitim tlima, dali su iznimne rezultate pa se i u našim južnim krajevima takav način održavanja vinograda dosta raširio.
Jesensku obradu tla treba obaviti u uvjetima kad je tlo suho i još nije smrznuto uslijed niskih temperatura. U sjevernim vinogradarskim krajevima ponekad nema dovoljno upotrebljivog vremena od berbe do početka kišnog razdoblja. Na jugu je taj posao mnogo lakše izvesti, jer preostaje zima tijekom koje možemo izvesti obradu.

A. B., dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako se radi liker od rogača?
Sljedeći članakSklapanje ugovora o putovanju izvan prostorija agencije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.