Primijetio sam da mlado vino, ako ostane preko noći u čaši, do jutra potamni. Što je tome uzrok i kako to spriječiti?
Česta je to pojava u bijelih i crnih vina. Posmeđivanju su sklonija vina dobivena preradom gnjiloga grožđa. Najčešće se pojavljuje u mladom vinu poslije prvog pretoka, ako je vino pretakano uz pristup zraka, a prije toga nije dovoljno ili uopće nije bilo sumporeno, zatim u vinu u otpražnjenoj bačvi, gdje
je opet moguć pristup zraka. Na površini vina stvara se smeđi prsten, znači svijetložuta boja prelazi u
svijetlosmeđu, pa zatim u tamnosmeđu boju, dok tako ne zahvati cijelo vino. U crnih vina pojavljuje se smeđecrvena ili čokoladna boja. Pojava posmeđivanja oksidativne je prirode i pripisuje se reakciji kisika iz zraka s fenolnim spojevima vina. Prenošenje kisika iz zraka na fenolne spojeve, tvari boje i tanin u vinu obavlja enzim polifenolaksidaza. Sklonost vina posmeđivanju ustanovljuje se tzv. zračnim testom. Iz svake bačve, prije prvog pretoka, uzorak vina u čaši ostavimo na bačvi, a za 1-2 dana vidjet ćemo posmeđuje li vino. Ako je vino posmeđilo, 4-5 dana prije pretoka moramo ga sumporiti s 5-7 g SO2/hl, ovisno o intenzitetu posmeđivanja. Poslije vrenja, a i poslije prvog pretoka, moramo redovito nadolijevati bačve, i zbog drugih bolesti i zbog mane posmeđivanja vina.

Prethodni članakDoziranje sirila
Sljedeći članakKomisija i Europska investicijska banka poljoprivrednicima omogućile jednostavniji pristup financiranju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.