Kako razdvojiti pojedine frakcije u tijeku destilacije rakije – prvi tok, drugi tok i treći tok?
Glavni su sastojci voćnog vina voda i etanol (etilni alkohol), koji tijekom destilacije isparavaju uz druge hlapljive tvari. (Temperaturu u kotlu moramo održavati na 70 – 80 °C, jer se kod tih temperatura ne izdvaja voda). Neki hlapljivi sastojci imaju niža vrelišta od alkohola (78,3 °C), kao što su acetaldehid, esteri octene kiseline i veći dio metilnog alkohola. Spomenuti sastojci isparavaju, odnosno izdvajaju se iz voćnog vina, prvi kao prvi tok, a kako su neugodna okusa i mirisa, odnosno nisu poželjni u destilatu, valja ih izdvojiti. (Prvi tok su 2 – 3 litre destilata, ponekad nešto više). Drugi tok je najkvalitetniji dio destilata, međutim, nije moguće točno utvrditi pravi prijelaz iz prvoga u drugi, odnosno. iz drugoga u treći tok, u kojemu je kao i u prvom toku najviše nepoželjnih tvari. U trećem toku nalazi se najveća količina patočnog ulja, a sačinjavaju ga viši alkoholi (najviše amilni), štetni za ljudsko zdravlje. Za odvajanje triju tokova jednoga od drugoga potrebno je iskustvo koje se postiže na temelju kušanja razrijeđenog destilata s vodom u omjeru 50 : 50, posebno prvog i trećeg toka.

Mr. M. Z.

Prethodni članakU Osijeku 17. ožujka 1. poljoprivredna konferencija “Slavonika”
Sljedeći članakSastanak ministra poljoprivrede s predstavnicima proizvođačkih organizacija o stanju u mliječnom sektoru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.