Šaljem uzorak lišća oboljelog od bolesti – štetnika. Kakva je to bolest i kako je iduće godine suzbiti?
Životni je razvoj ovog nametnika vinove loze dosta složen i laicima teško razumljiv. Na američkoj lozi (hibridima) obitava na korijenu i lišću, pa ima potpuni životni ciklus. To znači da se javljaju svi razvojni oblici štetnika, pa postoji sezonska migracija uši s korijena na lišće i obrnuto. Ipak, korijen američke loze je otporan na trsnu uš, pa nametnik prezimi u stadiju zimskih jaja na deblu trsa. Zimska jaja podnose vrlo niske negativne temperature. U proljeće se iz zimskih jaja razviju tzv. nadzemne uši galikole, koje se sele na lišće i sisanjem biljnih sokova potiču oblikovanje šiški (čvrsta okrugla zadebljanja s donje strane lista). U svakoj šiški odrasle uši odlažu 400-600 jaja, a veliki broj šiški deformira lisnu površinu, pa u matičnjacima američkih podloga redovito provodimo usmjerene mjere kemijske zaštite. U jesen se razviju spolne i krilate uši, koje nakon parenja odlažu zimska jaja. Stranim su iskustvima u matičnjacima loznih podloga protiv nadzemne forme trsne uši dobiveni vrlo dobri rezultati (učinkovitost >94%) primjenom insekticida na osnovi tiametoksama (Actara®25WG =
0,03%) ili imidakloprida (Confidor® ili Magnum ili Rapid ili Boxer SL200 i sl. = 0,04%). Suzbija se prezimljujuća generacija trsne uši, primjenom jednog od navedenih insekticida nakon otvaranja zimskih pupova, odnosno kod veličine mladica od 2,5 do 5 cm.

Prethodni članakMiješanje sredstava za zaštitu bilja
Sljedeći članakUspješnost proizvodnje luka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.