Kao vrijeme pretoka vina navode se različiti rokovi u odnosu na završetak vrenja mošta. Koji su rokovi približno točni, odnosno preporučljivi?


U novije doba, uz primjenu suvremene tehnologije, obično je dovoljan samo jedan pretok, ostali pretoci se najčešće podudaraju s enološkim zahvatima (bistrenje, stabilizacija) i filtracijama. Rani prvi pretok obavlja se 7 – 14 dana nakon završenog alkoholnog vrenja i to obično kad nije provedeno bistrenje mošta, te kod vina u kojima se želi spriječiti malolaktična fermentacija. Vina alkoholno slabija dobivena od bolesnog grožđa, s manje kiselina i ekstrakta, pretaču se odmah nakon alkoholnog vrenja. Vina s malo alkohola i ekstrakta, također, pretačemo prije, iako imaju više kiseline, kako bi na taj način imali punija i ukusnija vina.

Kasni prvi pretok je ukoliko se vino prvi put pretače 30 – 90 dana nakon završenog vrenja. Vina dobivena od mošteva s većim sadržajem šećera, bogatija su ekstraktom, teže se bistre, pa se i pretaču kasnije. Jako kisela vina pretačemo što kasnije da bi se kiselina prirodnim putem što više smanjila. Svakako i ovakva vina moramo pretočiti prije nego počne raspadanje kvasaca. S prvim pretokom je bolje uraniti nego zakasniti, moramo ga obaviti što prije kako bi vino zadržalo svježinu, dostatnu kiselinu, čisti vinski okus i miris.

U cjelokupnom procesu proizvodnje vina, a tako i njege vina najvažnija je mjera sumporenje (sulfitiranje) vina. Pri svakom pretoku obvezno je vino sumporiti tako da količina slobodnog sumpora uvijek bude oko 25-35 mg po litri. Najbolje je provjeriti količinu slobodnog sumpora u najbližem enološkom laboratoriju ili pomoću VINI kompleta. Vina u inoksu, vina s više kiselina i suha vina, manje se sumpore od vina koja se njeguju u drvenim bačvama, koja sadrže manje kiselina i koja imaju ostatak neprovrelog šećera, kao i vina predikatnih berbi. No, treba voditi računa i o ukupnom sumporu, a i voditi se pravilnikom o proizvodnji vina.

Prethodni članakNova isplata iz mjere 4 Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakKako prstenovati voćke?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.