Pojedine sadnice grožđa škrlet, stare 5 godina nemaju rod, a normalno su razvijene kao i ostale koje rode. U čemu može biti problem.
Uzroka nerodnosti kod vinove loze može biti više, stoga je teško samo iz opisa procijeniti o čemu se radi bez detaljnog pregleda nasada i problematičnih trseva u nasadu. Ono što vam mogu ponuditi kao odgovor su najčešći uzroci nerodnosti kod vinove loze. Prvi uzrok je u samom metabolizmu biljke gdije u pojedinim godinama zbog lošije ishrane, lošijih klimatskih prilika ili preopterećenosti urodom prethodne godine vinova loza u tekućoj godini zameće slabiji ili gotovo nikakav rod. Stoga obratite pažnju na ishranu biljaka prvenstveno fosforom i kalijem (dodaje se ujesen u tlo kao NPK gnojivo), te borom (dodaje se prskanjem, preko lista, pred cvatnju). Također, dobro isplanirajte urod. Za kvalitetan urod optimalno je postići dvije kile grožđa po trsu, a maksimalno, uz dobru gnojidbu, možete planirati i tri. Opterećenje rodom definira se tijekom rezidbe u proljeće, a korigira zelenom rezidbom (odbacivanjem dijela grožđa) krajem ljeta. Drugi uzrok nerodnosti može biti pojava bolesti i štetnika. Ove godine prilikom kretanja vegetacije u kontinentalnoj hrvatskoj zabilježen je izražen napad gusjenica sovice (Noctua flimbriata). Ovaj štetnik noću izjeda pupove, pri čemu na mjestu pupa ostaje samo udubljena čaška. Napad štetnika je u pravilu sporadičan, čini štete na više trseva na više mjesta u vinogradu. Na mjestu uništenog pupa ipak se iz spavajućeg pupa razvija nova mladica koja je nerodna. Trs napadnut ovim štetnikom nešto se slabije razvija dalje tijekom vegetacije, međutim, glavni problem je u činjenici da su navedeni trsovi nerodni. Također i gljivične bolesti poput plamenjače mogu učiniti štete na urodu ukoliko dođe do zaraze grozdova u vrijeme cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, prilikom čega se grozd suši i otpada. Navedeni problemi s plamenjačom su zbog izuzetno kišne godine izrazito prisutni u svim vinogradima u Hrvatskoj i uzrokuju značajne štete. Ovo su najčešći uzroci nerodnosti vinove loze, a za detaljniju analizu problema trebalo bi imati uvid u stanje vinograda i navedenih trseva.

Domagoj STUPIĆ, dipl. ing. agr.

Prethodni članakKolika je karenca za bordošku juhu i kad bilje smijemo jesti ovisno o kulturi?
Sljedeći članakGdje naći višenamjenske podloge u Hrvatskoj za cijepljenje višanja, marelica, šljiva i breskvi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.