Vinograd je u Vukomeričkim Goricama, a nasad čine štajerska bjelina i kraljevina, vinograd je posađen 1985.g. Sve do prije nekoliko godina, s cvjetanjem, oplodnjom i prinosima bilo je jako dobro, osobito na štajerskoj bjelini. Međutim, već nekoliko godina na trsovima štajerske bjeline dešava se da od rezidbe do cvatnje na svim trsovima je sve u redu, promjene nisam uočio u vrijeme i poslije cvatnje. Poslije cvatnje izgleda u redu, no kod povećanja bobica (u vrijeme „zatvaranja“ grozdova), na nekim trsovima na izgled neke bobice ostaju sitne, a drugi grozdovi normalno napreduju. Spomenuti sitni grozdovi ostaju sitni, kržljavi, vrlo brzo dozrijevaju, postaju sve tamniji, te na kraju izgledaju kao da su na grozdu groždice. To „brzo“ dozrijevanje j e već polovinom kolovoza, a ostali trsovi dozrijevaju polovinom rujna. Redovito štitim vinograd od biljnih bolesti i štetnika, te 3 puta provodim zaštitu od botritisa. Nerazvijeno grožđe nije napadnuto niti jednom poznatom bolešću na vinovoj loz
Na temelju ovih podatka koje ste poslali moglo bi se raditi o fiziološkom poremećaju nedostatka magnezija, koji se može tako manifestirati. Potrebno je provesti analizu tla kako bi se utvrdilo da li se radi o nedostatku magnezija u tlu, ili o previsokoj koncentraciji kalija koji se često javlja u koliko se „napamet“ gnoji s visokim količinama kalija koji onda blokira magnezij. Druga mogućnost je da se koristi folijarna gnojidba s magnezijem prije i nakon cvatnje, ali samo dok se ne riješi stanje u tlu.

doc.dr.sc. Darko PREINER

Prethodni članakNewsletter 4/2017
Sljedeći članakKakav je postupak proizvodnje poluslatkog vina muškata?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.