Imam zemlju na kojoj bih posadio vinograd. Tlo je ilovača, međutim na njoj se nalaze samonikli bijeli bor, crni bor i smreka. Nakon što izvadim stabla, preporuča li se na takvoj zemlji saditi vinograd? Treba li zemlja odležati, tj. odmoriti neko vrijeme? Čuo sam da se sada mogu nabaviti podloge za vinograd, kao i lozni kalemovi koji su otporni na gljivična oboljenja. Možete li mi reći gdje se u Dalmaciji mogu nabaviti? Sadio bih crne sorte.
Samo na temelju vegetacije koja raste na nekom području nije moguće dovoljno točno procijeniti kakav je sastav tla i njegova reakcija (pH) te se svakako preporuča provesti analizu tla. Na temelju ovakve analize može se u slučaju potrebe provesti određene korekcije pH ili meliorativna gnojidba. Sorte vinove loze koje su otporne na gljivične bolesti postoje, međutim radi se uglavnom o sortama koje su prikladne za uvjete kontinentalne Hrvatske (Središnja i Sjeverozapadna Hrvatska), dok za uvjete primorske Hrvatske za sada ne postoje iskustva s takvim sortama. Naime otporne sorte su uglavnom nešto ranije dobi dozrijevanja, a do sada nisu bile ispitivane u uvjetima primorske Hrvatske.

doc.dr.sc. Darko PREINER

Prethodni članakDo proizvoda s nacionalnom ili EU oznakom od sada uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članak29. svibnja – zadnji dan za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.