Vlasnik sam manjeg vinograda kojeg obrađujem toliko da isti ne propadne. Kako nisam posebno zainteresiran za grožđe, tj. vinovu lozu, htio bih lozu orezati samo na dva reznika, ne bih ostavljao lucnjeve. Moje je pitanje hoće li u tom slučaju biti kakvog uroda (moj je cilj da ga bude što manje) i hoće li to imati kakve štete na samu lozu. Cilj je da loza ostane, ali bez uroda ukoliko je moguće.
Na navedeni način možete dobiti manji urod, ali ukoliko su trsovi jače bujnosti, tj. ako su do sada bili opterećeni s reznicima i lucnjevima bilo bi dobro da ostavite više od samo dva reznika. Naime ukoliko ćete tako drastično smanjiti opterećenje na bujnim trsovima doći će do tjeranja velikog broja mladica iz spavajućih pupova (iz starog drva) te ćete imati dosta posla u plijevljenju ili u rezidbi. Mladice koje će krenuti iz starog drva doduše nisu rodne pa će grožđa biti znatno manje. Moja je preporuka da ostavite najmanje četiri reznika, a gdje god je to moguće da ih ostavite iz nerodnih rozgva (one koje rastu iz starog drva) jer su one bitno manje rodnosti ili potpuno nerodne. Dopuna ovome može biti i uklanjanje grozdova, što je najbolje riješiti odmah kada se pojave, tj. prije ili neposredno nakon cvatnje.

doc.dr.sc. Darko PREINER

Prethodni članakRaspisana još dva natječaja vrijedna 300 milijuna kuna za povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje
Sljedeći članakKako napraviti domaći sapun od maslinovog ulja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.