Mošt je na jesen fermentirao normalno, no prema kraju vrenja ono je stalo. Ne znam da li radi temperature, visokog alkohola ili iz nekog drugog razloga, no vino se izbristrilo, ali je na okus slatkasto. Kako mogu ponovno pokrenuti vrenje?
Vrsta kvasca Saccharomyces bajanus ima osobine koje ga razlikuju od vrste Saccharomyces cerevisiae. Optimalna temperatura vrenja mu je znatno šira, pa je ona u rasponu od 8 do 30 C (kriotolerantan), što bi značilo da će pokrenuti vrenje i kod hladnijih mošteva u hladnim godinama. Ako je vrenje zaustavljeno visokim alkoholom koji je prethodno nastao radom nekog drugog soja ili vrste kvasca, Saccharomyces bayanus tolerira i do 18 vol% alkohola u vinu te takvo vrenje može dovesti do suhog vina, to jest, do kraja. On je i osmotolerantan pa tako može provrijeti mošteve s većom koncentracijom šećera. Uza sve to, otporan je i na visoki tlak koji nastaje vrenjem uslijed oslobađanja CO2. Zbog tih svojstava omiljen je među proizvođačima pjenušaca diljem svijeta. Lagano postiže 6 atm. za vrijeme sekundarnog vrenja. U problematičnim godinama i lošim uvjetima vrenja uporaba kvasca Saccharomyces bayanus osigurat će sigurno i potpuno vrenje. Kod pokretanja zastoja vrenja preporučuje se i dodatak hrane za kvasac (npr. Fermaid E) koja će dodatno stimulirati start vrenja i pomoći u razvoju biomase kvasca. Komercijalni naziv ovoga kvasca ovisi o proizvođaču, a kod nas je najprodavaniji EC 1118, proizvođača Lalvin. Može se još pronaći i pod imenima R2 Lalvin, BC Uvaferm, PM Uvaferm, PMA Uvaferm.

Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ, dipl. ing.

Prethodni članakPoziv na okrugli stol na temu:„Utjecaj krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede“
Sljedeći članakMogu li se preparati kod zaštite ozimog ječma i ozime pšenice pomiješati i primijeniti?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.