Na području Letovanjskog vrha imam 500 čokota vinove loze koja je stradala od nedavnog mraza. Mladice od 15-20 cm su smrznute i povijaju se. Neznam što da činim jer se u literaturi spominju postupci poslije tuče, ali ne i što napraviti kada loza smrzne?
U nedavnom mrazu u vašem vinogradu došlo je do različitog intenziteta oštećenja, pa su tako negdje smrzle čitave mladice, a negdje samo vrhovi, dok je baza mladice s listovima ostala. Vinograde u kojima je ostalo zelene mase treba što prije prihraniti dušičnim gnojivima, tj. KAN-om, a preporuča se i prskanje fiziološkim biostimulatorima, (npr. Drin) da bi što prije potjerali spavajući pupovi i suočice. Na taj način ćemo pomoći pupovima da prije potjeraju, a trsovima da se oporave i dozriju do zime. U protivnom bi mogli cijeli smrznuti sljedeću zimu, što bi ostavilo puno teže posljedice po vinogradare. Kad pupovi potjeraju treba nastaviti s uobičajenim mjerama zaštite protiv crne pjegavosti, plamenjače (peronospore) i pepelnice. U vinogradima u kojima je došlo do potpunog smrzavanja mladica, sa zaštitom i prihranom treba pričekati dok novi izboji ne potjeraju iz spavajućih pupova i suočica, jer korištenje bilo kakvih pripravaka nema smisla ako je uništena sva biljna masa.

dr.sc. Mirela OSREČAK

Prethodni članakKako pretočiti rajnski rizling?
Sljedeći članakMogu li stranci biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.