Smijem li miješati Mildicut i Cuprablau ili Neoram, te što smijem miješati s Mikalom Premium ili Forum Star i u kojoj količini (spremnik je 200 litara)?
Pripravak Mildicut SC možete miješati s pojedinačnim bakarnim fungicidima (npr. Neoram, Cuprablau, Champion). Fungicidima Mikal Premium F i Forum Star DF možete dodati specifične kombinirane pripravke za suzbijanje pepelnice, npr. Luna Experience, Collis SC, Dynali, Nativo WG, Falcon EC. Količina sredstva za zaštitu bilja u vinogradarstvu se ne bira prema količini škropiva nego prema broju trseva. Propisanu količinu za 1 hektar treba utrošiti na približno 5.000 trseva (500 trseva je jedna desetina hektara). Primjerice, ako je propisana količina fungicida Mikal Premium F 3,0 kg/ha tada na 500 trseva morate utrošiti 0,3 kg bez obzira koliko pritom škropiva koristili.

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakČime tretirati sirak?
Sljedeći članakZakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi- pojašnjenja za trgovce i dobavljače
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.