Na Malom Lošinju imam jednu veliku parcelu pa bih posadio trešnje. Zanima me da li je moguće i koliko je dobro zasaditi isključivo samooplodne sorte. Površina parcele je oko 15.000 m2. Koliko bi sadnica mogao posaditi?
Naravno da je moguć uzgoj isključivo samooplodnih sorata trešanja. Sorte su novije introdukcije i lako se mogu nabaviti. Osim samooplodnosti, posjeduju izvrsnu kvalitetu i senzorne osobine ploda (hrskavost, otpornost na pucanje, boja, dobar omjer šećera i kiselina). Najčešće i lako dostupne sorte su stella, sunburst, lapins, celeste, new star, isabella, sweetheart. Osim što su samooplodne, one su i izvrsni oprašivači drugim sortama trešanja. Primjerice, Stella je univerzalni oprašivač za brojne druge sorte trešanja. Što se tiče broja sadnica na hektar i pol, on ovisi o vrsti podloge i sustavu uzgoja. Prettrepostavljam da je riječ o poluintenzivnom uzgoju, onda je sadnja na razmak 5,0 x 3,0 m. Gustoća sklopa iznosi 666 stabala/ha ili 15 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici su različiti, od vretenaste piramide do vretenastog grma. Ako je razmak sadnje 4,0 x 2,5 m, tada gustoća sklopa iznosi 1000 stabala/ha ili 10 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se tada koriste su uske vretenaste piramide i ostale klasične vretenaste forme na podlogama veće bujnosti.

Nino IVANČAN, dipl. ing. agr.

Prethodni članakZašto lišće bugenvilije žuti?
Sljedeći članakTko smije biti upisan kao član OPG-a?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.