Imam cijepljene i vinogradarske breskve koje uzgajam već 50 godina. Posljednjih godina breskve vinogradarke mi trunu čim počnu dozrijevati. Štitim ih kao i cijepljene. Program zaštite pratim i na internetu, te sve redovito tretiram. Zanima me iz kojeg razloga već krajem 8. i u 9. mjesecu ne objavljuju zaštitu za breskve i koštićavo voće jer posjedujem i kasnije šljive. Od cijepljenih breskvi ne istrune mi ni 1%, a od domaćih i do 50%. Prskao sam po preporukama, kasno ujesen bakrom….Zanima me da li da ih prskam u cvatu, i kako ne trunu cijepljene iako ih prskam u cvatu?
Zanima vas zašto u voćnjaku više propadaju plodovi na vinogradarskim nego plodovi sa cijepljenih bresaka, a iako niste naveli dovoljno podataka, posebno na kojem se lokalitetu voćnjak nalazi i o kojim sortama bresaka se radi, pokušat ćemo vam odgovoriti i dati korisne savjete. Prije svega držimo da za vrijeme mirovanja nije dovoljno samo jedno tretiranje bakrenim sredstvima, pa vam savjetujemo da, osim jesenske, krajem zime još najmanje jednom breskve kvalitetno poprskate odgovarajućim bakrenim fungicidima („plavo prskanje“). Prskanje voćaka u vrijeme cvatnje, što vi radite, nikako se ne može preporučiti. Međutim, nakon završene oplodnje, voćke možete zaštititi fungicidima koji su namijenjeni za suzbijanje monilije (truleži plodova). Moguće je da sve nevolje na vašim breskvama dolaze zbog klimatskih promjena, izraženih osobito u 2014.g. (obilne oborine, veća vlažnost zraka i temperature) koje pogoduju mnogim bolestima, ali i štetnicima (voćna mušica npr.) koji pomažu razvoju bolesti i posljedično kvarljivosti plodova. To se osobito može odnositi na vinogradarsku breskvu, koja sazrijeva kasnije, kada su znatno povoljniji klimatski uvjeti za pojavu truleži plodova (moniliju). Stoga naredne sezone dobro pregledajte kvarne plodove vaše vinogradarske breskve kako bi se uvjerili ima li u njima ličinki štetnika („crva“) ili se radi o klasičnoj truleži, jer ćete ovisno o nađenom morati mijenjati način zaštite i možda morati dodatno tretirati protiv štetnika (zatrovani mamci, prskanje insekticidima). Savjeti za zaštitu koje nalazite na internetu mogu biti samo običan podsjetnik, jer je kod nas tolika raznolikost između svekolikih uvjeta koji vladaju u pojedinim krajevima da je nemoguće davati imalo preciznije zaštitarske savjete za svaki kraj i voćarsku kulturu, osobito, ako se dogodi godina sa sličnim klimatskim prilikama kao što je bila prethodna.

Ivo KIRIGJIJA, dipl.ing.agr.

Prethodni članakObjavljen Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine
Sljedeći članakMože li se otkupiti državno zemljište?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.