Namjeravam posaditi voćnjak s otpornim sortama voća. Između ostalog zainteresiran sam za jabuke sorte “Releika” i “Rewena” (Institut für Obstforschung Dresden-Pillnitz). Da li se ovdje slučajno radi o GMO sadnicama? To bih svakako želio izbjeći.
Navedene tolerantne, odnosno otporne sorte nisu dobivene GMO tehnikama. Razvijene su kao što je spomenuto u Institutu za oplemenjivanje voća u Dresedenu (Institut für Obstforschung Dresden-Pillnitz), a rezultat su programa istraživanja i oplemenjivanja jabuka koji je započeo 1930-ih. Cilj navedenog programa bio je stvoriti sorte koje su tolerantne i otporne na krastavost jabuke, pepelnicu, crvenog voćnog pauka, te oštećenja uzrokovana mrazevima. Uzgoj GMO kultura je zabranjen u gotovo svim zemaljama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj. Stoga, nabavka i uzgoj GMO sadnicajabuka ne bi niti bio moguć u Hrvatskoj.

dr. sc. Goran FRUK

Prethodni članakKoje sorte vinove loze uzgajati u nizinskom području sjeverozapadne Hrvatske?
Sljedeći članakKoje su mesnate pasmine kunića jednostavne za uzgoj za kućne potrebe?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.