Voćarstvo pitanje br. 14

23

Prošle godine u rujnu posadio sam 50 koštica šljive bistrice u vrtu na površini od 1 m2. Šljive su bile zrele i zdrave i nakon vađenja iz ploda odmah posađene na dubinu od 5-6 cm. Ovog sam proljeća očekivao nicanje, ali od mojih 50 nijedna nije nikla. U čemu sam pogriješio i kako bih od koštice šljive uzgojio stablo?
Postoje dva moguća uzroka izostanka nicanja. Jedna je da su koštice jednostavno pojeli poljski miševi, a druga je da u sjemenkama nije dobro protekao proces uklanjanja dormantnosti. Stoga provjerite jesu li koštice još uvijek čitave tako da nekoliko njih izvadite iz tla, jer je moguće je da će iz koštica niknuti šljive sljedećeg proljeća. Za sigurnije nicanje preporučujem da se koštice odmah nakon vađenja iz ploda operu, prosuše i spreme u sandučiće s vlažnim riječnim pijeskom i drže
na konstantnoj temperaturi od oko 0-3 °C u trajanju od oko 4 mjeseca. Vlažnost pijeska treba redovito održavati, a pravi trenutak sjetve je onda kada koštice počnu raspucavati i pojave se prve klice. Opisani postupak zove se stratifikacija.Treba paziti da u vrijeme sjetve nije prehladno, stoga početak stratifikacije može biti i kasnije u jesen, tako da se sjetva može obaviti u ožujku ili čak travnju. Do stratifikacije se koštice drže na suhom, prozračnom i mračnom mjestu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 23
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 4
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.