Imamo nasade oraha koji su stari dvije godine i imaju puno novih izboja iz sadnica. Smijem li rezati te izboje i formirati stablo u zeleno? Primijetio sam grane koje bi mogle smetati i zanima me kad orezivati?
Ponegdje se pogrešno smatra da orah ne treba orezivati, no taj je pomotehnički zahvat od velike važnosti. U prvim godinama uzgoja najbitnije je oblikovati željeni uzgojni oblik, osigurati krošnji prozračnost i dovoljnu osvjetljenost, iako u tom razdoblju nadzemni dio slabije raste jer se jače razvija podzemni, tj. korijenov sustav. Početkom vegetacije (tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci), može se obaviti rezidba na zeleno kojom se uklanjaju suvišni izboji, mladice koje su višak i nepoželjne grane. Bočne mladice se razvijaju nakon što izmrznu vršni pupoljci na ljetorastima ili poslije kasnih proljetnih mrazeva. U proljeće treće godine uzgoja prikraćuju se ljetorasti. Na taj se način vegetativni rast usmjerava ka granama kojima se želi oblikovati uzgojni oblik, a umanjuje se potrošnja hraniva. Rezidbom na rod (zrelom rezidbom) odstranjuju se oštećene, polomljene ili bolesne grane, grane koje se međusobno preklapaju čime ometaju prodor svjetla u unutrašnjost krošnje. Ova se rezidba obavlja tijekom zimskog razdoblja, kad je voćka u stanju mirovanja. Nakon obavljene rezidbe potrebno je rane premazati voćarskim voskom.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Prethodni članakKućni prijatelji
Sljedeći članakSušenje limuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.