Molim da mi kažete što je ispravno za rezidbu badema, treba li sadnice prikratiti na 80-90 cm kao što se navodi u članku “Kako uzgojiti badem?” u odnosu na visinu koju preporuča Ivo Krpina: “Pri sadnji, jednogodišnje sadnice se prikrate na 120 cm visine, a skelet se oblikuje iznad 85 – 90 cm. Svi postrani izboji koji izbijaju ispod 85 cm odstranjuju se“, jer bih želio znati koji je način optimalan?
Rezidbom se formira uzgojni oblik, osigurava redovita i obilna rodnost, povećava se kakvoća plodova, smanjuje mogućnost pojave bolesti i štetnika. Badem prirodno formira piramidalnu krošnju sačinjenu od provodnice i tri do četiri osnovne grane na kojima se razvode grane drugog reda koje na sebi nose rodne i nerodne izbojke. U intenzivnom uzgoju badema primjenjuje se više uzgojnih oblika, a najčešće se uzgaja u obliku popravljene vaze s tri ili najviše četiri osnovne grane i visinom debla 70-80 cm. Prikraćivanje sadnica na 80-90 cm i visina debla 70-80 cm je standard. U području gdje su učestaliji proljetni mrazevi deblo se formira na većoj visini kako bi se smanjila moguća šteta od izmrzavanja cvjetova i mladih plodova. Također, kod planiranja mehanizirane berbe badema (traktorski tresači), visina debla mora biti veća. Još jedna napomena: visina debla ovisi i o visini sadnice kao i stupnju razvijenosti i eventualne oštećenosti pupova iz kojih će se formirati krošnja. Najkvalitetniji pupovi za formiranje krošnje su oni na središnjem dijelu sadnice.

dr. sc. Mira RADUNIĆ

Prethodni članakOtvorene prijave za novi natječaj – malim poljoprivrednicima 279 milijuna kuna
Sljedeći članak650 milijuna kuna za tri natječaja iz podmjere 4.1. Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.