Voćarstvo pitanje br. 194

23

Imam desetak stabala šipka sorti sladun, ciparski, glavaš i barski posađenih s razmakom 5x5m na lokaciji u Kninu. Starost je nekih 7-8 g. Cvjetaju obilno, ali je oplodnja vrlo slaba, gotovo nikakva. Ne znam kako poboljšati oplodnju i kako se orezuje šipak?

Šipak je suptropska voćna vrsta. Za svoj rast, razvoj te plodonošenje treba određenu sumu topline. Problem nerodnosti, odnosno obilnog cvjetanja, a malo plodova najčešće proizlazi iz nedovoljne količine topline u razdoblju prije cvatnje kad se formiraju cvjetovi. Naime, šipak ima dvije vrste cvjetova (muške i ženske) i niz prijelaznih faza. Iz ženskih cvjetova se formira plod dok muški cvjetovi služe za oprašivanje. Da bi došlo do formiranja ženskih cvjetova u proljeće potrebno je puno više topline u odnosu na formiranje muških cvjetova. Dakle, Knin je poprilično hladan u odnosu na obalni dio i nije pogodan klimat za uzgoj šipka i njegovu rodnost. Osim klimatskih prilika značajan utjecaj na formiranje cvjetova i rodnost imaju i agrotehničke mjere koje se provode tijekom godine, redovita gnojidba, rezidba, navodnjavanje itd.

doc. dr. sc. Mira RADUNIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 193
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 195
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.