Voćarstvo pitanje br. 194

47

Zasadio sam 2 sadnice gojia prije 4 godine. Vegetativni razvoj bude dobar. Jedna je orezana na „kišobran“, a druga slobodno raste. Obje svake godine cvjetaju, ali ne rađaju. Što preporučujete?
Goji je u našem podneblju relativno nova kultura. Brojni voćari krenuli su u uzgoj ove kulture bez prethodnih ispitivanja njenih agroekoloških i tehničkih svojstava u našim uvjetima. Iako su se držali svih modernih stranih preporuka u uzgoju ove biljke, rezultati su šaroliki i ispodprosječni. Voćari nalaze na brojne probleme te bolesti i štetnike koje nisu očekivali jer nisu bili ni navedeni. U vašem pitanju nije navedeno je li biljka uzgojena iz sjemena ili reznica. Ako je uzgojena iz sjemena vjerojatno je došlo do rekombinacije genetskog materijala što može rezultirati izostankom oplodnje. Problem se može riješiti sadnjom još koje biljke druge sorte. Ako sadnice jesu prikladne, problem još uvijek može biti nedostatak nekog hraniva u tlu ili loncu, ovisno gdje je sađen, ili neka bolest ili štetnik. Svakako obratite pozornost na pepelnicu koja je opasna na gojiu i koja uzrokuje opadanje lišća i samim time i cvijeta. Što se tiče gnojiva svakako bi bilo dobro koristiti gnojiva na bazi bora za bolju oplodnju i mikroelemente. U svakom slučaju bi trebalo izbjegavati previše dušika jer je goji bujna vrsta sama po sebi i isto tako bi trebalo obratiti pozornost na rezidbu.

Nino IVANČAN, dipl. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPeradarstvo pitanje br. 21
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 56
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.