U Gorskom kotaru bih posadio oko 80 oraha na površini oko 6000 m2. Možete li me uputiti kako i na koji način krenuti te bih volio znati koje sorte su najpogodnije za Gorski kotar, razmak na koji se sadi, koji su pouzdani proizvođači sadnica u Hrvatskoj, i treba li nasad ograditi, koje su dimenzije sadnih jama itd.?

U Hrvatskoj se manji dio oraha uzgaja plantažno, većinom su to pojedinačna stabla, poneka starosti i više od 70 godina. Nepravedno je zapostavljena vrsta, a potražnja za plodovima je velika, pogotovo za upotrebu u slastičarskoj i konditorskoj industriji. U posljednje vrijeme selekcijom se nastoje razviti sorte tankih ljuski, randmana 50 % i više i s većim udjelom proteina. Trebali biste za početak saznati točnije parametre mikrolokacije na koju planirate zasaditi sadnice oraha: vrijednosti temperature, nadmorsku visinu, nagib terena, a također i provesti analizu tla. Orah je prilagodljiva voćna vrsta, uspijeva na različitim tlima, no ipak preferira duboka, propusna, umjereno vlažna tla, ilovasto-pjeskovite teksture, bogata humusom, pH neutralna do slabo kisela. Korijen je dubok pa dobro podnosi sušna razdoblja, ali u intenzivnom uzgoju potrebno je osigurati navodnjavanje. Uzgaja se na nadmorskoj visini do oko 1000 m, najprikladniji položaji su blage padine južnih ekspozicija. Najpoželjniji su parametri koji prevladavaju u umjereno toploj klimi, ipak i u dijelu Hrvatske gdje prevladava taj tip klime dolazi do problema u njegovom uzgoju. Tako da kod uzgoja u području Gorskog kotara trebate biti posebno oprezni. Smatra se da cijelo stablo može podnijeti i do -30 oC u mirovanju, ali problem posebno zadaju kasni proljetni mrazevi, kad se mladice mogu smrznuti već pri 0 oC. Svaka sezona je drukčija, ove su značajne štete pretrpila i stabla u priobalju. Stablo će bolje podnijeti niske temperature ako prije nije iscrpljeno sušom, bolestima i štetnicima itd. Zato bi bilo dobro, kako ste i pretpostavili, birati kasne i vrlo kasne sorte za sadnju, nikako rane. No kod tih sorata javlja se i sljedeći problem: naime, u kontinentalnom području, trajanje vegetacijskog razdoblja od 6 mjeseci nije dovoljno dugo, da bi plodovi dozrjeli prije pojave jesenskih mrazeva, a ne dozore ni jednogodišnje mladice, smrznu se. Kod nas u uzgoju oraha još uvijek prevladavaju sorte tzv. terminalnog tipa, no u svijetu sve više na značaju dobivaju sorte tzv. lateralnog tipa. Prednosti ovih sorata su: slabija bujnost, što pridonosi manjem razmaku sadnje te brži ulazak u puni rod. Tržište traži uniformne plodove, zato se veliki intenzivni nasadi podižu kao monosortni. Ipak, orah je uglavnom stranooplodna vrsta, pa je potrebno osigurati adekvatne sorte oprašivače, barem 5-10 % od ukupnog broja sadnica u nasadu. Važno je sadnice nabaviti od registriranih rasadnika, sadni materijal treba biti certificirani i zdrav, proizveden na podlozi sjemenjaka. Na Sortnoj listi RH trenutno se nalazi 20 sorti oraha, među kojima još nema lateralnih. Ako se sade terminalne sorte razmak sadnje je oko 7×7 m do 10×10 m i slično. Prema površini i broju sadnica koje vi imate razmak sadnje bi bio oko 8×8 – 9×9 m. Sadnju oraha je u hladnijim područjima najbolje obaviti u rano proljeće. Veličina sadnih rupa treba biti oko 100×100 cm, a dubina 60-80 cm. Cijepljeno mjesto treba biti najmanje 10-ak cm iznad površine tla. Nakon sadnje potrebno je dodati stajnjaka i NPK gnojiva i zaliti. Ako imate mogućnosti, ogradite nasad, no nije nužno. Sorte oraha terminalnog tipa u puni rod će ući u 10.-15. godini. Potrebno je adekvatno provoditi sve agrotehničke i pomotehničke mjere. Ako u vašoj blizini postoje već podignuti nasadi oraha, svakako se konzultirajte s vlasnicima da vidite kako su oni započeli i s kojim se problemima suočavaju. Svakako budite i u kontaktu s vama najbližom ispostavom Savjetodavne službe te sa znanstvenicima fakulteta i instituta kojima je lupinasto voće područje interesa. Što se tiče literature kod nas ima ponešto objavljenih naslova o orahu, ili zbirno s bajamom i lijeskom, ili s ostalim voćnim vrstama, no uglavnom su ti naslovi stari i više od 15 godina. Zato bi bilo dobro da pratite i noviju, svjetsku literaturu na engleskom jeziku.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 195
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 197
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.