Namjeravam posaditi nekoliko trešanja, ali niskog rasta. Ne znam ništa o njima i njihovim značajkama.
Dugo vremena se smatralo da trešnje ne treba orezivati i da ih treba pustiti neka rastu. To je krivo shvaćanje. Naime, u takvim slučajevima smo dobivali visoka stabla kojima treba mnogo prostora, a istovremeno nam je teško provoditi zaštitu na njima i brati plodove, od kojih su najkvalitetniji često bili samo pticama dostupni. Dakle, i trešnju treba orezivati. No, trešnju nije uvijek lako održavati na željenoj visini. Osim sorte, vrlo je bitna i podloga. Stoga se za trešnje niskog rasta često koriste podloge slabije bujnosti Gisela 5 i Gisela 6. Podloga Gisela 5 je slabo bujna podloga koja dobro rađa, te je stoga primjerena za vrlo guste intenzivne nasade. Trešnje cijepljene na ovu podlogu mogu se, uz primjerenu brigu, uzgajati čak i u velikim posudama. U tom slučaju treba paziti da je uvijek dobro opskrbljena vlagom. Trešnje cijepljene na ovu podlogu uz redovitu rezdibu narastu do visine 2,5 do 3 metra te cvjetaju i dozrijevaju 2 do 4 dana ranije. Gisela trešnja počinje rađati nakon 3 do 4 godine, a u puni rod ulazi nakon 6 do 7 godina. Podloga Gisela 6 vrlo je popularna za sadnju u novim nasadima. Srednje bujna je podloga. Zbog njene visoke produktivnosti obavezna je redovita rezidba od samih početaka i formiranja uzgojnog oblika. Visoka kvaliteta ploda je moguća samo uz srednje rodne sorte.

Prethodni članakZačinjeni medeni kolač
Sljedeći članakKRČKI PRŠUT – Prvi hrvatski proizvod registriran na EU razini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.