Voćarstvo pitanje br. 63

18

Kraj vinograda imamo veliku, kao jablan visoku krušku tepku koja obilno rodi svake godine. Kako te kruške padaju kroz dulje vrijeme, a tek kad padnu, posmeđe i omekšaju su dobre, ne znamo kako bi ih mogli sve postepeno stavljati u jednu posudu za fermentiranje, a da kruškov masulj ostane zdrav i da dobijemo finu, aromatičnu tepkovicu. Da li da kruške čim padnu sameljemo ili da ipak čekamo da posmeđe i omekšaju da da ih onda muljamo. Moramo li ipak upotrijebiti više posuda u koje bi pohranjuivali masulj iz kraćeg perioda. Da li da zaustavimo fermentaciju dok sve ne poberemo pa ju onda gljivicama potaknemo.
Kruške je potrebno uskladištiti otprilike 2 do 4 tjedna kako bi u njima došlo do stvaranja najveće količine šećera i nakupljanja željene arome. istovremeno dolazi do omekšavanja plodova, no ne smije doći do totalnog posmeđenja jer će u tom slučaju doći do kvarenja plodova, a samim time ni konačni željeni proizvod neće biti dobar. Ukoliko su kruške odležale u skladištu nije potrebno muljanje jer u tom slučaju kruške su omekšale i lako otpuštaju sok. Kruške je potrebno usitniti jer u protivnom ako ih stavljate cijele, sporije će otpuštati sok što ima za rezultat i sporije vrenje, a u tom slučaju ni sav šećer se ne bi pretvorio u alkohol što je zapravo cilj. Ukoliko je dobivena kaša suha možete dodati vode kako bi se dobila fina masa (ukoliko je kaša hladna temperatura joj se podesi dodavanjem tople vode). Predlažem da kruške kako sazrijevaju stavljate na odležavanje u adekvatnom prostoru i kad odredite da su Vam sve kruške sazorile krenite u proizvodnju rakije od tepke.

Doc. dr. sc. Sandra Voća

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 52
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 53
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.