Koje je sve voće pogodno za dobivanje voćnih rakija?
Za proizvodnju voćnih rakija mogu se u načelu rabiti gotovo sve vrste voća koje sadrže šećer, npr. šljive, marelice, breskve, trešnje, maline, jabuke, kruške, jagode, smokve, zatim sušeno voće, razni ostaci koji se dobiju pri preradi voća, kao kom i trop voća i talozi vina itd. Za voćne rakije valja uzimati voće koje nije prikladno za dulje čuvanje i skladištenje, prezrelo, oštećeno i manje kvalitetno i sve drugo potpuno dozrelo voće koje se ne može drukčije iskoristiti. Iz takvog voća moće se dobiti još uvijek dobra rakija. Za odlične rakije tj. rakije prvorazredne kvalitete potrebno je uzimati samo zrelo, neoštećeno i dobro čuvano voće. Kako bismo, dakle, u potpunosti iskoristili voće sa svojega gospodarstva, upotrijebit ćemo ga kao sirovinu za proizvodnju rakije.

Miroslav BANIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakNewsletter 22/2015
Sljedeći članakKako izdvojiti štetne alkohole kod destilacije?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.