U „gospodarskom oglasniku“ našeg lista čitam, da se prodaju ratila za rezidbu korijenja voćaka. Zašto i kada se reže korijenje?
Rezidba korijenja voćaka najčešće se obavlja u cilju smanjenja naizmjenične rodnosti. Njome se poboljšava omjer citokinina i giberelina, što povoljno djeluje na zametanje rodnih pupova. U kombinaciji s umjerenom rezidbom krošnje, rezidba korijenja u ožujku obavljena samo s jedne strane voćaka na udaljenosti od oko 50 cm i do dubine od 40-50 cm daje dobre rezultate na jabuci sorte ‘Elstar’ posađene na podlozi M9 u sklopu od 3000-4000 voćaka/ha. Osim redovitije rodnosti, povećava se i masa plodova, što je jako važno za sorte sitnog ploda. Rezidba korijena se može obavljati i na drugim voćkama s istim ciljem, ali je prije njenog uvođenja dobro potražiti savjet stručnjaka jer uzrok naizmjenične rodnosti ne mora biti uvijek loše zametanje rodnih pupova.

Prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakKako se u vinarstvu koristi metavinska kiselina?
Sljedeći članakZa nabavu kombajna više od pola milijuna kuna iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.