Dvije godine nakon sadnje mandarina na deblima se pojavila tamna pjega, te je na tom mjestu kora debla počela propadati. Mjesto propadanja je oko 5-10 cm iznad mjesta navrtanja, podloga je Poncirus. Što trebam poduzeti da to zaustavim, već mi je propao veći broj stabala u nasadu.
Uzorke Vaših mladih mandarina, na kojima se jasno vide štete koje se sada očituju u nedostatku kore na dijelu mladog stabla iznad spojnog mjesta, imalo je prilike pregledati više poljoprivrednih stručnjaka. Svi pretpostavljaju da je riječ o mehaničkim ozljedama, najvjerojatnije o štetama koje je na mladim voćkama napravio neki glodavac (zec, miš i sl.). Činjenica da su rane samo na plemci, a ne i na podlozi Poncirus, idu tome u prilog, jer je poznato da se glodavcima daleko više sviđa plemenita mandarina nego podloga Poncirus trifoliata. Ako je to tako, glodavce treba pokušati odstraniti (mehaničkim zaprekama, zatrovanim mamcima i sl.), odnosno odgovarajućim premazima onemogućiti ih da čine ovakve štete. U praksi se, uz ostalo, protiv glodavaca koriste tzv. repelenti (Kunilent) kojima se prska ili premazuje mlado deblo. Repelenti imaju relativno kratko djelovanje pa ih nakon jačih kiša treba ponovo nanositi. Bolje rješenje bi trebalo biti premazivanje debla bijelim sintetskim bojama u koje se umijaša malo fungicida tirama (Chromotiram 480 CT). Istina, postoji mala mogućnost da je riječ o drugom uzročniku, pa bi Vam eventualno savjetovali da debla mladih mandarina premazujete jakom bordoškom juhom (modra galica i gašeno vapno), te da taj postupak ponovite nekoliko puta u sezoni, naročito tijekom zime i proljeća. Bordoška juha djeluje protiv biljnih bolesti, ali također, zbog svoje gorčine koju daje bakar, odbija štetnike.

Ivo KIRIGJIJA, dipl. ing.

Prethodni članakJavni poziv za odabir dobavljača voća i povrća u okviru Sheme školskog voća i povrća
Sljedeći članakSumnja u pristranost suda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.