Šaljem list limuna koji je obolio. Pokušala sam dodavati bor, željezo, kalij, ali ništa ne pomaže. Prvi su listovi otpali i niknuli su novi, ali i oni su oboljeli. Što još mogu poduzeti?
Poslali ste nam list oboljelog limuna, ali za pravi bismo odgovor morali znati još pojedinosti kao: je li limun u loncu ili u slobodnom uzgoju u vrtu, na kojoj podlozi je cijepljen, koliko i čime ga zalijevate, koliko voćka ima godina, ima li u blizini nekakav izvor mogućeg onečišćenja, o kakvom tlu je riječ i sl. Iz poslanog uzorka ne možemo zaključiti da je riječ o nedostatku željeza pa stoga mislimo da nema potrebe za dodavanjem željeznih gnojiva. Isto je i s borom. Nekoliko je mogućih uzroka zbog kojih limun propada: – bolest korijenja – tu se malo može pomoći, jedino pokušati poboljšanom ishranom putem tla i preko lišća; – pretjerano zalijevanje – zalijevanje treba svesti na razumnu mjeru jer previše vode u tlu može dovesti do zagušenja žila; – strane kemikalije – blizina septičke jame, voda s većim količinama soli i sl., malo se može pomoći; – virusne bolesti – malo se može učiniti. Dakle, možete pokušati prskati voćku folijarnim gnojivima. Ako se voćka ne popravi, nabavite novi limun na otpornoj podlozi (Poncirus trifoliata), zasadite ga na drugo mjesto ili, ako se radi o lončanici, u drugi lonac. Pazite da limun pretjerano ne zalijevate, osobito ne tik uz samo deblo, da ga zalijevate kvalitetnom vodom, te da nije zasađen u blizini septičke jame.
Ivo KIRIGJIJA, dipl. ing.

Prethodni članakOtpornost sorte loze Regent
Sljedeći članakPovlačenje i opoziv proizvoda: Oslić bez glave-Hoki
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.