2006. god. posadio sam jabuku JONA- GOLD i prilikom sadnje sve učinio – dao humus, stajskog gnoja i mineralnog i dobro zalio. Do 2010. god. ona se lijepo razvijala, u krošnji sam izdanke svako proljeće skratio. Bujna krošnja, ali bez plodova, tek. 2010. g. imala je osam plodova od kojih je samo jedan došao do zrelosti 2011. Nije uopće cvala, a 2012. imala je samo dva ploda do zrelosti. Ove godine imala je samo nekoliko cvijetova, ostala su samo dva ploda do sada.
Prema onome što ste napisali, izgleda da je uzrok slaboj rodnosti nedostatak svjetlosti i pogrešna rezidba. Preporučam da jabuku slabije režete tako da uklanjate samo grane koje zasjenjuju krošnju, a prikraćivanje izbojaka izostavite. Gnojidbu također možete izostaviti, pogotovo gnojidbu dušičnim gnojivima. Zbog pogrešne rezdibe rezultate biste trebali uočiti tek za dvije do tri godine, pa morate biti strpljivi. O pravilnoj razidbi jabuke možete pročitati u nekom od članaka u našem listu ili nabaviti kvalitetnu voćarsku literaturu.

dr. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članak2,5 milijuna kuna iz IPARD-a za izgradnju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj
Sljedeći članakMalim poljoprivrednicima do sada isplaćeno 23 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.